Školska psihologinja i kognitivno – bihevioralna psihoterapeutkinja pod supervizijom Anita Kristić održala je predavanje za djelatnike škole na temu „Što je kognitivno – bihevioralna terapija (KBT) i kako mi može pomoći otkloniti stres?“
KBT terapija se temelji na pretpostavkama da je većina ljudskih reakcija naučena te da su naše misli (ne vanjske okolnosti) odgovorne za to kako se osjećamo i ponašamo. Stoga se kognitivno bihevioralna terapija (KBT) sastoji od dvije faze; bihevioralne kod koje se radi na promjeni ponašanja i kognitivne gdje se radi na promjeni misli. KBT nas može naučiti mijenjati NEGATIVNE I NEZDRAVE načine razmišljanja i ponašanja, a sve to kako bismo doživljavali više zadovoljstva i vodili ispunjen život.
- Kognitivno-bihevioralna terapija je relativno kratkotrajna, na problem usmjerena psihoterapija.
- Po brzini postignutih rezultata spada u najbrže terapije: za depresiju i većinu emocionalnih problema i poremećaja (strahovi, tjeskoba, ljutnja) potrebno je između 4 i 22 susreta obično jedanput tjedno.
- Usmjerena je na konkretne i vrlo određene probleme s kojima klijent dolazi: ako klijent pri dolasku kaže da mu je problem strah od javnog nastupa i teškoće u komunikaciji s bračnim partnerom, onda se radi specifično na tome.
KBT je učinkovita kod liječenja:
- Depresije,
- Anksioznih poremećaja (fobije, napadaje paničnog straha, strah od društvenih situacija, strah od javnog nastupa, ispitnu anksioznost, opsesije i kompulzije, posttraumatski stresni poremećaj, itd.),
- Hipohondriju ili tjeskobe vezane za zdravlje,
- Probleme raspoloženja: prekomjernu ljutnju, krivnju, sram, ljubomoru, itd.
- Za poremećaje hranjenja (anoreksija, bulimija),
- Ovisnost o drogama i alkoholu te
- Poremećaje ličnosti.
Osim toga, kognitivno-bihevioralne tehnike imaju široku primjenu i izvan uske kategorije psihičkih poremećaja.
Vrlo su efikasne primjerice i u pomaganju ljudima sa:
- sniženim samopoštovanjem i samopouzdanjem,
- partnerskim problemima,
- u poboljšanju komunikacijskih vještina,
- asertivnosti (zauzimanju za sebe),
- razvijanju karijere (tzv. kognitivno-bihevioralni trening i vođenje).
Djelatnici škole upoznati su i sa principom nastanka i održavanja stresa, kao i strategijama samopomoći.
Korisne strategije upravljanja stresom:
1. Identificirajte svoje stresore
• Da li su neki stresori unutar vaše kontrole i možete upravljati sa njima bolje? Neke stvari su izvan naše kontrole, primjer: radite na poslu koji se zasniva na rokovima, tako da ovo ne možete promijeniti ukoliko ne promijenite posao. Međutim, moguće je da možete kontrolirati neke dijelove, primjer – da imate raspored kada pravite pauze za ručak svaki dan, da idete spavati na vrijeme tako da imate više energija sa
suočavanjem i sl.
• opažanje na koji način posao ima utjecaj na naše spavanje, obitelj, zabavu, stavove, ponašanje, osjećaje
• prepoznavanje ranih simptoma stresa
2. Redovno vježbajte – kao i sudjelovanje u zdravom stilu života što će vam dati više energije. Mnogi ljudi koriste sport i tjelovježbu kako bi se oporavili.
3. Pobrinite se da uredno spavate i jedete4. Koristite slobodno vrijeme za obitelj, prijatelje i rekreaciju
5. Tehnike rješavanja problema (smilite što više ideja, odberite jednu i smislite plan akcije nakon što ste napravili prednosti i mane ideje)
6. Tehnike relaksacije
7. Suočite se sa negativnim stilom razmišljanja koji doprinosi pojavi stresa. Negativan stil razmišljanja nas može dovesti u situaciju u kojoj mnogo više brinemo nego što je potrebno, povećava stres, ne motivira nas na pozitivne promjene.
Postoji mnogo načina opuštanja, a učinkovitost se razlikuje od osobe do osobe. Ključno je da se vježbama opuštanja ciljano, svakodnevno i kontinuirano. Tjelesna relaksacija ili mentalna relaksacija su tehnike opuštanja, a najbolji učinak dobiva se kombinacijom istih. No, za svaku vrstu vježbe, pa tako i vježbe opuštanja treba vremena i truda.
Cilj predavanja bila je spoznaja o samome sebi te uvid u svoje potrebe i osjećaje.
“Ja vam mogu ispričati i vi ćete razumjeti.
Ja vam mogu pokazati i vi ćete me kopirati.
Ali tek kada sami isprobate, vi ćete znati!”
(Stara kineska poslovica)